RIBARSKA KLISURA

Ribarska klisura je klisura reke Mlave koja u jugozapadnom delu Žagubičke kotline započinje, a završava se na obodu krepoljinskog polja i nalazi se uzvodno od Gornjačke klisure. Ovde, na dužini od 9,5 km reka Mlava je formirala tri velika uklještena meandra, gde je u erozivnom proširenju prvog od tri meandra smešten jedan deo sela Ribare.

Karakteristično za ovu klisuru jeste da se u njenim krečnjačkim liticama nalaze ostaci stražarskih kula koje datiraju još iz rimskog perioda, dok je na jednoj od najistaknutijih litica smešteno i utvrđenje Gradac sa crkvom.

Reka Mlava je klisuru usekla u jurskim krečnjacima. Kod Izvarice, na početku klisure, rekla Mlava je izgradila ivičnu epigeniju, dok se kod ribarske crkve Šupljaje sa ovom klisurom spaja epigenetska klisura Osaničke reke. Ribarska klisura je kompozitnog karaktera, sastoji se od niza manjih proširenja između kojih su kanjonska suženja. Na jednom odseku u Ribarskoj klisuri nalazi se kraško vrelo Lopušnja, čije vode izbijaju iz istoimene pećine, dok se nizvodno nalazi još nekoliko manjih i neistraženih pećina.

Za vreme rimskog doba, kroz klisuru je prolazio put “Via Militaris”. Na jednom vertikalnom odseku zvanom Grac na nadmorskoj visi od 350 m nalaze se očuvani i već pomenuti ostaci kula stražara i temelji crkvice. Na ovom lokalitetu pronađeni su arheološki ostaci iz rimskog perioda. Ribarska klisura je poznata po živopisnoj i netaknutoj prirodi. Leti je uglavnom najviše posećuju mnogobrojni sportski ribolovci. Sa takvim prirodnim lepotama, lepo uređenom ribarskom crkvom i arheološkim ostacima, ova klisura ima veliki turistički potencijal koji treba da privuče mnogobrojne posetioce koji će uživati u prirodnim lepotama kako samo klisure, tako i celog Homolja.